Alzheimerova bolest: bolest koja nam polako uzima najbliže

Kako ljudi stare, mogu početi osjećati neke promjene u pamćenju povezane sa starenjem. Također im može biti sve teže učiti nove stvari.

Međutim, kada problemi s pamćenjem počnu utjecati na sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka, moguće je da to nije dio normalnog starenja, već pokazatelj demencije.

Koji su znakovi i simptomi demencije?

Demenciji je svojstveno postepeno i progresivno smanjenje kognitivne sposobnosti (zaboravljivost, manjak osjećaja za smjer, slabije razumijevanje pisanog i govornog jezika, slabije prosuđivanje,  problemi u obavljanju rutinskih svakodnevnih zadataka, problemi s kontroliranjem emocija, poremećaji u društvenom ponašanju) koje je veće nego što bi se očekivalo za normalno starenje.

10 znakova upozorenja

1. Postupni gubitak pamćenja
Oboljela osoba možda se neće sjećati što je tog dana jela za doručak, ali može se detaljno sjećati događaja iz mladosti. Drugi simptomi uključuju zaboravljanje važnih datuma i događaja, poput rođendana ili imena članova obitelji.

2. Problemi s obavljanjem rutinskih zadataka
Oboljela osoba može imati problema s obavljanjem rutinskih zadataka. Može zaboraviti koji su pravi sastojci kada priprema omiljeno jelo ili može imati problema s pridržavanjem recepata.

3. Oštećen govor
Oboljela osoba može zastati usred govora te tražiti prave riječi, ponavljati ono što je već rekla ili mucati dok govori. Osoba ima problema s pronalaskom riječi i imenovanjem predmeta (npr. „hlače“ naziva „dugim rukavima“).

4. Dezorijentiranost u vremenu i prostoru
Oboljela osoba možda neće potpuno razumjeti prolazak vremena te joj je možda teško razumjeti nešto što se ne događa ovdje i sada. Može zaboraviti gdje je ili kako je ondje dospjela, pa se zbog toga može i izgubiti.

5. Pogoršanje intelektualnih sposobnosti, nesposobnost procjene i organiziranja
Oboljela osoba često se suočava s teškoćama prilikom planiranja ili rješavanja problema. Teško joj je donositi odluke i često donosi pogrešne (odijeva neprikladnu odjeću, kupuje preko telefona ili online itd.).

6. Ponavljanje istih pitanja
Oboljela osoba može ponoviti isto pitanje 20 puta dnevno. To ne znači da osoba nije čula vaš odgovor ili da vas namjerno pokušava uznemiriti. Bolest joj onemogućuje da se sjeti vaših odgovora.

7. Zametanje predmeta
Oboljela osoba može spremiti predmete na neobična mjesta (npr. staviti nakit u posudu za šećer ili prljavu šalicu u ormar za posteljinu), izgubiti predmete i zaboraviti gdje ih je stavila. Često može tražiti stvari, provjeravati gdje su pospremljene ili optuživati druge za krađu.

8. Promjene osobnosti i ponašanja
Oboljela osoba može se lako uzrujati te može postati manje ili više agresivna ili se može neobično ponašati. Može se često ponašati suprotno od očekivanja i reagirati neprimjereno situaciji.

9. Promjene emocija i raspoloženja
Osobe s demencijom manje su motivirane, mogu postati pasivne, spavaju više nego uobičajeno, ne znaju što trebaju činiti i gube interes za stvari koje su prije voljele. 

10. Povlačenje iz društva
Trajno povlačenje iz obaveza, društvenih aktivnosti, hobija ili sportova.

Progresija simptoma odražava se postupnim propadanjem moždanih stanica. Depoziti proteina u mozgu bolesnika s demencijom postupno mogu dovesti do propadanja moždanih stanica (neurona). Stručnjaci još nisu sigurni zašto se to događa. Tijekom odrastanja učimo nove vještine i dobivamo informacije. No bolesnici s demencijom postupno gube vještine koje su stekli i zaboravljaju ono što su znali, što ih čini sve više bespomoćnima.

Postoji više od 100 različitih vrsta demencije. Najčešći uzrok demencije je Alzheimerova bolest, koja pogađa više od polovice bolesnika s demencijom. Alzheimerova bolest pogađa jedan posto ljudi starijih od  60 godina, pet posto ljudi u dobi od 75 godina te četvrtinu stanovništva starijeg od 85 godina.

Zdrave prehrambene navike, tjelesna aktivnost, vježbanje kognitivnih vještina, vježbe opuštanja  i druženje doprinose zdravlju našeg mozga. Važno je započeti terapiju lijekovima što je prije moguće kako bismo zadržali najbolje moguće kognitivne i funkcionalne sposobnosti bolesnika.

Faktori rizika za razvoj Alzheimerove bolesti

Osobe s obiteljskom anamnezom imaju veći rizik za razvoj ove bolesti. Demencija pogađa više žena nego muškaraca. Demencija je povezana s izlaganjem potencijalno toksičnim tvarima, (prekomjernom) konzumacijom alkohola te pušenjem. Češća je u bolesnika s vaskularnom bolešću. Neka istraživanja upućuju na prednosti konzumacije zelenog čaja, uključujući kuhanu ili pečenu ribu u vašoj prehrani, održavanje fizičke i društvene aktivnosti. Ukratko, zdrav sadašnji stil života može smanjiti vaše izglede za demenciju u starijoj dobi.

Vrlo mali broj ljudi dobije dijagnozu Alzheimerove bolesti u vrlo ranim fazama bolesti

Procjenjuje se da manje od polovice svih osoba s dijagnozom živi u razvijenom dijelu svijeta. Na početku bolesti bolesnici imaju nekritične simptome. Njihove obitelji i prijatelji ih ne primjećuju ili ih u početku negiraju. U ovoj fazi bolesnici mogu imati problema s riječima kada govore te s gubitkom pamćenja nedavnih događaja. Također mogu imati poteškoća s obavljanjem zahtjevnijih zadataka (plaćanje računa ili obavljanje telefonskih poziva).

Život s naprednim stadijem Alzheimerove bolesti nije lagan

Alzheimerova bolest često se dijagnosticira u fazi blage demencije, kada su simptomi postali tako izraženi da ih ni obitelj ni prijatelji ni bolesnik ne mogu više poricati. U ovoj fazi bolesnicima je potrebna svakodnevna pomoć. Često su agresivni i uznemireni, imaju problema sa spavanjem te doživljavaju psihoze. Bolesnici s teškom demencijom su inkontinentni, vezani za krevet, prestali su govoriti i ne mogu više prepoznati vlastitu obitelj ni bliske prijatelje. Imaju problema s gutanjem i osjetljiviji su na infekcije.

Liječenje usporava napredovanje bolesti

Nema lijeka za Alzheimerovu bolest. Liječenje može samo usporiti progresiju bolesti i ublažiti kognitivne, funkcionalne i bihevioralne simptome. Također je moguće kratkoročno poboljšanje (do godinu dana) nekih simptoma. Dodatno, liječenje može biti korisno za osobe koje njeguju bolesnika s demencijom te produljiti vrijeme koje bolesnik provodi kod kuće.

References

1. Demenca [internet] Spominčica. Alzheimer Slovenija. Available at: https://www.spomincica.si/?page_id=166
2. Dementia [internet] World Health Organization. Available at: https://www.who.int/novosti-room/fact-sheets/detail/dementia
3. Kakutabi S, Wahanabe H, Murayama N. Green Tea Intake and Risks for Dementia, Alzheimer’s Disease, Mild Cognitive Impairment, and Cognitive Impairment: A Systematic Review. Nutrients 2019; 11; 1165-77.
4. Livingston G, Huntley J, Sommerlad A et al. Dementia prevention, intervention, and care: 2020 report of the Lancet Comission. Lancet 2020; 396; 413-438.
5. Edwards GA, Gamez N, Escobedo G et al. Modifiable Risk Factors for Alzheimer’s Disease. Front Aging Neurosci 2019; 11; 146.